Borba s ugljikohidratima

Ah, možemo li reći da zaista nikad u životu pomislile na onu “trebala bi izbaciti ugljikohidrate”? Pa ako i nismo, vjerojatno smo tu frazu čule više puta. Tako da ako i mi nismo, vjerujem da je netko nama blizak vodio tu borbu. Borba s ugljikohidratima. Kakav klasik.

Što su ugljikohidrati?

Ugljikohidrati su organske molekule građene od ugljika, kisika i vodika, a služe kao osnovni  izvor energije u našem organizmu.

Što znači sada osnovni izvor energije? To znači da su ugljikohidrati nešto što naše tijelo preferira koristiti kao prvi izvor energije. Prije druga dva makronutrijenta; bjelančevina i masti.

Zašto? Zato jer je najmanje posla. Brzo se probavlja, brzo se skladišti u obliku glikogena…a na kraju i masti.

Recimo da klikaš po webshopu i nađeš nešto što ti hitno treba, bez obzira na cijenu. Ispod su ponuđene dostave. Brza dostava, do sutra je kod tebe doma. Dostava za 3-5 dana. I dostava u poslovnicu za 3-5 dana i onda još sama moraš po na drugi kraj grada. Pa koju dostavu bi odabrala? Tako razmišlja i naše tijelo. Želi energiju što prije i uz to da ima što manje posla.

Što još znamo o ugljikohidratima?

Znamo da se dijele na jednostavne i složene. A mene zanima koja je vama prva asocijacija na ugljikohidrate?

Prženi krumpirići, pekara, pizza, pun tanjur tjestenine i nekog sočnog umaka. Burgeri? Kolači i keksi, čips i druge gricke? Kruh?

A voće i povrće?

Eh, sad nam je misao “ali to su dobri ugljikohidrati”. Jesu li? Ima li dobrih i loših ugljikohidrata? Dobre i loše hrane?

I jednostavni i složeni ugljikohidrati daju 4 kcal energije u 1 gramu. I jedni i drugi pretvaraju se u glukozu. I jedni i drugi su primarni izvor energije.

Jednostavni ugljikohidrati

Jednostavni ugljikohidrati ili jednostavni šećeri probavljaju se vrlo brzo. Već 15-ak minuta nakon obroka. Brza energija znači i brze skokove razine šećera u krvi. To je ono što zovemo glikemijskim indeksom. Brzi skok, znači i brzi pad. Pa ukoliko nam je energija tijekom dana ludnica, ako osjećamo fjaku nakon obroka ili česte potrebe za kavom i slatkim, to je ono što dobivamo od prekomjernog unosa jednostavnih ugljikohidrata. Jednostavnih procesuiranih ugljikohidrata. Smanjiti unos jednostavnih ugljikohidrata u smislu onih iznimno procesuiranih (bijeli kruh, peciva, tjestenine, šećer, gricke, brza hrana i sokovi) je jedina borba s ugljikohidratima koju vrijedi voditi.

Nisu svi jednostavni ugljikohidrati nisu nešto što eto tako kategorički možemo izbaciti. Voće, med, mlijeko i neke vrste povrća također pripadaju jednostavnim ugljikohidratima, a možda ih ne bi samo tako – izbacili.

Složeni ugljikohidrati

Složeni ugljikohidrati su oni za koje bi pomislili “e ovo su oni dobri ugljikohidrati”.

  • Integralne žitarice i pseudožitarice (zob, smeđa riža, heljda, amaranth, kvinoja, proso…)
  • škrobno povrće (krumpir, buča, batat, pastrnjak…)
  • neškrobno povrće (tikvice, lisnate salate..)
  • mahunarke (slanutak, grah, bob…)

Što ovdje znači “dobri ugljikohidrati”? Ništa posebno. Razina šećera u krvi će ostati stabilnija kroz duže vrijeme što znači da nećemo imati velike poraste i padove u energiji.

Jednostavni ugljikohidrati nas mogu udebljati. A mogu i složeni. Isto kao i proteini i masti. Jednako tako, možemo mršaviti s jednostavnim i složenim ugljikohidratima na svom jelovniku, ako je to ono što želimo. Važne su količine i kvaliteta.

Bitnije je zapravo zapitati se zašto bi krenuli izbacivati cijelu grupu namirnica. Jer svaka ovdje ima svoju funkciju. Ako trebamo brzu energiju možda je pametnije pojesti bananu ili neku drugu voćku nego grah salatu i kvinoju. Ima li banana sve što treba organizmu? Naravno da nema. Ali jedna voćka ili kockica čokolade neće ni biti zamjena za pravi konkretni obrok.

Druga je stvar ako osjećamo konstantnu potrebu za dizalicama u obliku šećera, brašna i masti. Dakle brze hrane. Pa umjesto da konstatno kategoriziramo hranu kao dobru i lošu, kao nešto što MORAMO jesti ili nešto što MORAMO izbaciti, možda je pametnije (i zdravije) razmišljati kako možemo nahraniti tijelo (i dušu) hranom koja mu/joj je zaista potrebna. Borba s ugljikohidratima nije potrebna. Uzeti u obzir količinu i kvalitetu namirnice, svakako!

Istraživati namirnice i okuse, čak i ako nismo skloni kuhanju ili zaista nemamo vremena, nije nemoguće. Mislim da u današnje vrijeme kad većinu svježih namirnica možemo nabaviti 365 dana u godini ne moraš biti vrhunski kuhar ili imati 5 sati dnevno za pripremu hrane da bi se hranila zdravo i uravnoteženo.

Pusa,

Maja

Leave your thought